Iako mnogi priželjkuju pad cijena kvadrata, to jednostavno nije realno za očekivati. Više je razloga tome. Nekoliko ozbiljnih autora piše na tu temu. Mnogi se povode statistikama koje je izvukla porezna uprava za 2025. koje govore da se vidi pad zabilježenih transakcija, ipak radi se o nepotpunim izvješćima koji zapravo još uvijek ne govore o stvarnom stanju u prometu nekretninama.
Istina, banke su postrožile uvjete za ostvarivanje kredita, cijena kvadrata u odnosu na prosječnu plaću je zapravo visoka, no nije realno očekivati pad.
Tome u prilog idu činjenice da su kamate na kredite relativno niske, banke imaju novac koji moraju plasirati dalje, inflacija je visoka i novac na računu bez oplemenjivanja gubi svoju vrijednost. Mnogo je investitora koji kupnjom nekretnina zapravo samo parkiraju novac u nekretninu, koju možda i ne koriste, ne iznajmljuju, ali im taj novac ipak donosi vrijednost koju oročavanjem u banci ne bi dobili.
Nekretnine se često nazivaju hrvatskim bitcoinom što može i ne mora biti, jer bitcoin nema stvarnu vrijednost. Njegovu vrijednost kreira ponuda i potražnja, a nekretnina ima i svoju svrhu i namjenu te u njoj možete živjeti, iznajmiti je kratkoročno, dugoročno, koristiti za poslovanje…
S tržišta njemačke dolaze informacije o otkazima, krizi u autoindustriji i realno je da će se posljedice te krize na neki način preliti na hrvatsko tržište, no pad cijena nekretnina u bliskoj budućnosti svejedno nije realno.
Hrvatsko tržište nekretnina i dalje ima veću potražnju nego ponudu (pričamo o kvalitetnim i useljivim nekretninama sa čistim papirima i riješenim imovinsko pravnim zavrzlamama) i sve dok je tako, cijene neće padati. Možemo se samo nadati da više neće toliko rasti kao u zadnjih nekoliko godina.
